Zamjenik župana Dubrovačko-neretvanske županije Davorko Obuljen organizirao je prije nekoliko dana sastanak u Trsteniku s predstavnicima Hrvatskih voda, Neretvanskog sliva, Hrvatskih cesta i Općine Orebić o sanaciji opožarene površine iznad Trstenika. Prvi su to koraci ka oporavku vatrom opustošenog područja, kojem sada prijeti – voda.
“Na slivnom području od 400 hektara postoje naime dva slivna kanala od ukupno 1200 metara, a koji su zatrpani u dijelovima uslijed velikih požara. Interventno će se u narednih nekoliko dana počistiti kanali, a potom će se u suradnji s Hrvatskim šumama i NPKLM vodovodom ići u razgovore o realizaciji cjelokupnog projekta. Dodatno, s Hrvatskim cestama razgovaralo se o sprječavanju odrona na cesti od Trstenika prema naselju Pijavičino”, napisao je na svom Facebook profilu Goran Cvjetinović, glasnogovornik Stožera za zaštitu i spašavanje Dubrovačko-neretvanske županije.
Osim na maslinicima i vinogradima, vatra s kojom su se čitav tjedan borili vatrogasci na Pelješcu i Korčuli najteže je pogodila mahom borovu šumu, uključujući mjestimično i primjerke alepskog bora starih i preko stotinu godina.
Sanacija će biti dugotrajna i skupa
“Posljedice nestajanja velikih šumskih kompleksa u požarima nema samo promjenu izgleda okoliša, već i smanjenje kvalitete tla, stvaranje uvjeta za pojavu erozija i odrona, promjene ekološke ravnoteže… Gospodarska vrijednost šuma mediteranskog područja izražena kroz vrijednost drvne zalihe je zanemariva u odnosu na neizravne vrijednosti općekorisnih funkcija. Šume zaustavljaju i sprečavaju eroziju, proizvode kisik, zadržavaju vodu, pročišćuju zrak, poboljšavaju kvalitetu tla, štite ga od prejake insolacije i općenito poboljšavaju klimatske uvjete”, doznajemo iz Hrvatskih šuma, uz napomenu da će sanacija opožarenih površina iziskivati značajna financijska sredstva.
Pred djelatnicima HŠ-a sada je detaljno snimanje terena, a tek tada slijedi sanacija.
“U prvoj fazi sanacije požarišta provodi se uklanjanje svih izgorjelih stabala. Obzirom da su požaru stradale velike površine koje su bile obrasle starijim sastojinama alepskog bora trebalo bi sačekati rezultate prirodne obnove. Na dijelovima gdje se pomladak prirodno ne javi provest će se pošumljavanje, odnosno popunjavanje. Mlade biljčice, ukoliko je površina uredno sanirana te ako je broj jedinki po površini zadovoljavajući, zazelenit će površinu (ovisno o vrsti) za 5 do 7 g. Životni vijek jednog stabla ovisno o vrsti traje od 80 do 140 godina pa i više”, napominju iz HŠ-a.
Bit će, dakle, potrebne godine, ali i desetljeća da dijelovi Pelješca i Korčule ponovo odjenu zeleno ruho nalik onom samo koji tjedan unatrag, no unatoč turizmu, estetika bi mogla biti najmanji problem lokalnom stanovništvu.
Šume utječu na vjetar, vodu, tlo…
Kako napominju iz Hrvatskih šuma, šume utječu na čitav niz iznimno važnih čimbenika:
– zaštita tla od erozije je jedna od najvažnijih funkcija šume što na kršu naročito dolazi do izražaja. Šuma veže i stabilizira tlo i tako ga štiti od odnošenja putem djelovanja vode i vjetra.
– šume značajno utječu na vodni režim, djelujući zapravo kao spužva koja sprječava brzo otjecanje vode nakon kiša i time osigurava stalnost opskrbe vodom. Također pročišćava podzemne i površinske vode.
– šume predstavljaju značajnu zaštitu od eolske erozije i štite okolno poljoprivredno zemljište od odnošenja tla putem vjetra. Veliki kompleksi poljoprivrednog zemljišta koji nisu makar mjestimično isprekidani šumskim površinama vrlo su podložni ovom tipu erozije.
– šume bitno utječu na klimu, naročito na oborinski režim. Područja sa više šuma imaju više oborina. Šuma djeluje i tako da okolnim naseljima i poljoprivrednim površinama ublažava klimatske ekstreme, a na većim područjima osigurava izmjenu zraka i sprječava pojavu hladnih strujanja.
– šume su značajne i u estetskom smislu. Ova funkcija je posebno značajna za priobalni pojas i otoke pošto se radi o turističkom području.
– šuma je značajna kao svojevrsni filtar za pročišćavanje zraka od raznih oblika onečišćenja, kao i za zaštitu od buke. Stvaranje kisika je također jedna od važnih funkcija šume. Šuma proizvodi oko 20 tona kisika po hektaru godišnje.
– šume ne služe isključivo za iskorištavanje drvne mase i lov nego i za turističke i rekreativne koristi od šuma. Ovo je posebno značajno za područja koja se nalaze u izrazito turističkoj regiji. Republika Hrvatska znatan dio razvoja temelji na turizmu, tako da je očuvanje postojećih šuma i njihova obnova vrlo bitna.
– šume su značajne i u zdravstvenom pogledu. One utječu na čovjekovo zdravlje bilo direktno, stvaranjem kisika i pročišćavanjem zraka, bilo indirektno u smislu opuštanja. Posebno su značajne one šume koje se nalaze u neposrednoj okolici mjesta gdje se razvija zdravstveni turizam u smislu oporavka.
– šume su dom i izvor hrane mnogim životinjskim vrstama i ona je u tom smislu nezamjenjiva.
Podsjetimo, u nepunih tjedan dana u požarima je na Pelješcu izgorjelo preko 3500 hektara površine, dio jedne vinarije, brojni vinogradi i maslinici, kao i brojne životinje. U gašenju vatrene stihije na tom su poluotoku od ponedjeljka navečer do konca vikenda sudjelovale vatrogasne snage iz cijele Hrvatske.
Zbog niza požara župan Nikola Dobroslavić proglasio je elementarnu nepogodu za područje Orebića, Smokvice, Janjine i Stona.
Izvor: index.hr
Foto: Antun Poljanić
